Awesome Image

Welcome to Resort

Edolor sit amet, consectetur, adipis civelit sed quia non qui dolorem ipsum quia dolor sit amet, consectetur, adipis civelit.

From Our Gallery
  • Lux apartman dnevni boravak 5
  • Lux apartman dnevni boravak
  • Lux apartman spavaca soba 2
  • Lux apartman dnevni boravak
  • Lux apartman spavaca soba
  • Lux apartman dnevni boravak 2
Vila Borova
  • Novi objekat
  • Vila Borova 1
    • Lux apartmani
    • Studio PLUS apartmani
    • Studio apartmani
  • Vila Borova 2
    • Family apartmani
    • DeLuxe apartmani
  • Fotografije
    • Galerija
    • Virtuelne panorame
  • blog
  • O nama
  • Kontakt
  • (+381) 31 845 000 | (+381) 63 66 67 68
  • Jovanke Jeftanovic 5, Zlatibor
  • office@vilaborova.com
Vila Borova
  • Novi objekat
  • Vila Borova 1
    • Lux apartmani
    • Studio PLUS apartmani
    • Studio apartmani
  • Vila Borova 2
    • Family apartmani
    • DeLuxe apartmani
  • Fotografije
    • Galerija
    • Virtuelne panorame
  • blog
  • O nama
  • Kontakt
  1. Vila > Blog > Ivo Andrić
Reka smaragdne boje - Drina

15 Nov

By: Ljubiša

Reka smaragdne boje

Kako dolazi sa netaknutih planinskih krajeva, reka Drina je izuzetno čista, a nijanse njenih boja se menjaju od zelene, potpuno providne do azurno plave. Visoka koncentracija rastvorenog krečnjaka dovodi do toga da vode Drine imaju karakterističnu zelenu boju. Ovo je jedna od retkih reka na svetu koje se mogu pohvaliti ovom prelepom bojom i čistoćom vode. Zato se zbog te svoje specifične boje Drina nekada zvala Zelenika ili Zelenka.

Drina nastaje spajanjem reke Tare i Pive u centralnim Dinaridima. Pripada crnomorskom slivu i duga je 346 kilometara. Njen sliv se prostire na površini od 20 000 kvadratnih kilometara. Jaka erozija u krečnjačkim masivima proizvela je gotovo neprohodne duboke i uske kanjone. Iz tog razloga u gornjem toku reke ne postoji mnogo naselja. Tek sa izgradnjom pruge Beograd-Bar saobraćajno su povezana naselja iz doline Pive i Tare.

Po svom geografskom položaju, Drina zauzima centralno mesto zapadnog dela Balkanskog poluostrva. Najvažnija pritoka Drine je reka Lim. Lim je desna pritoka Drine, izvire na Prokletijama. Ona daje 113 kubnih metara vode po sekundi. Sliv reke Drine čini bogatstvo i raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta. Predeli u slivu Drine spadaju u najlepše delove Balkanskog poluostrva. Možda je najlepši deo toka ispod planine Tare.

U planinskim predelima kroz klisure i kanjone Drina je snažna i neukrotiva dok je potpuno pitoma niže od Ljubovije gde se pretvara u ravničarsku reku. U prošlosti kada je umro rimski car Teodosije, 395. godine, Drina je bila granica između Zapadnog i Istočnog rimskog carstva, a danas je linija razdvajanja Srbije i Bosne i Hercegovine. Na njoj je u Višegradu, veliki vezir Mehmed paša Sokolović, koji je poreklom Srbin, podigao poznati most, po kome je nastao roman Ive Andrića, Na Drini ćuprija. Ova moćna reka je ukroćena izgradnjom brana, a najpoznatija jezera su Višegradsko, Zvorničko i Perućac.

Jedna od najvećih atrakcija na Drini jeste kućica na Drini. Prva kućica je sagrađena još 1969. godine, i od tada se neprestano i uporno bori protiv moćne reke kako bi se održala na steni i samim tim ostala simbol Bajine Bašte i celog kraja uopšte. Drina je više puta odnosila ovu kućicu. Nekoliko puta je ta ista kućica i vraćana na svoje mesto, a u slučajevima kada bi je voda definitivno odnela, bila bi sagrađena nova. Još lepša i još veća. Drina je 01.12.2010. godine ponovo odnela kućicu, međutim u proleće 2011. na steni je izgrađena nova, koja je peta po redu.

Ova predivna kućica koja se ponosno održava na steni je nominovana za jedno od sedam građevinskih čuda Srbije. Pored ove predivne kućice koja privlači pažnju turista, mnogi dolaze zbog Drinske regate. Na mnoćnoj reci Drini se svake godine održava Drinska regata, kako bi se sačuvala uspomena na splavare koji su krajem 19. veka i početkom 20. veka svakodnevno savladavali talase nemirne reke. Ljudi se zabavljaju, uživaju, i odmaraju u prelepim predelima koji okružuju reku Drinu.

Andrićgrad

28 Sep

By: Ljubiša

Andrićgrad, bogata istorija koja živi i danas

Dobitnik Nobelove nagrade, Ivo Andrić dobio je u Višegradu i svoj grad Andrićgrad, trg od 17.000 kvadratnih metara.

Upravo je on inspirisao slavnog režisera Emira Kusturicu da posle Drvengrada i Višegradu udahne život i vrati ga u deo slavne i bogate istorije, izgradivši Andrićgrad. Na udaljenosti od oko 300 metara od mosta u Višegradu, iznikao je turistički, kulturni, administrativni i edukativni kompleks.

Grad posvećen Nobelovcu izgradili su filmski režiser Emir Kusturica i vlada Republike Srpske. Njegov roman “Na Drini ćuprija” poslužio je kao inspiracija za gradnju Andrićgrada.

Andrićgrad je tu da bi spojio neizmirene istorijske periode na ovim prostorima, promovisao turizam, umetnost i kulturu, širio jednakost među ljudima, širio pismenost i plemenitost, spajao narode, regione i svet.

Ovo mesto treba videti. Sam grad, iz koga imate divan pogled na višegradsku ćupriju, isto kao i most, izgrađen je od kamena. Neobrađen kamen sakupljen od starih srušenih kuća iz Trebinja, donešen je ovde i od njega su izgrađene kuće iz turskog perioda.

Nekada je Višegrad bio poznat po starom mostu Mehmed Paše Sokolovića, u narodu poznatom pod imenom na Drini ćuprija, opisanom u istoimenom romanu Ive Andrića, za koji je poznati pisac dobio Nobelovu nagradu. Novu kulturnu i istorijsku ulogu Višegrad je dobio izgradnjom Andrićgrada. Danas, za Višegrad vlada veliko interesovanje turista, prvenstveno za kompleks Andrićgrad.

Šetajući korzoom Andrićgrada, možete posetiti i Andrić insitut u kome se održavaju različiti kulturni programi, Renesansno pozorište, Institut Ive Andrića sa centrom za slavistiku, kao i Akademiju lepih umetnosti.

Šta je toliko inspirisalo našeg Nobelovca pa je jedan most postao glavni junak čitavog romana?

“Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova”, napisao je Ivo Andrić u svom romanu Na Drini ćuprija.

Most Mehmed Paše Sokolovića je projektovao čuveni arhitekta otomanskog carstva, a most je konačno završen 1571. godine. Most je dobio naziv po čoveku koji je rođen nedaleko od Višegrada ali koji je kao dete pod imenom Bajica Sokolović odveden u Istanbul gde je preobraćen u islam, a kasnije postaje Veliki Vezir tri sultana, kao i nosilac mnogih važnih odluka u vladi Otomaskog carstva.

Most je delimično oštećen tokom Drugog svetskog rata, ali je ubrzo obnovljen. Postao je glavni junak romana “Na Drini ćuprija” koji je 1945. napisao Ivo Andrić, a 1961. dobio Nobelovu nagradu za književnost, i to najviše zahvaljujući baš ovom romanu.

Iako je most preživeo više ratova, između ostalog i poslednji u Bosni, možda neće preživeti mirna vremena. Nalazi se na listi 100 najugroženijih mesta. Dve hidroelektrane koje se nalaze u blizini su podigle nivo vode na Drini i dosta oštetile donji deo mosta.

Most Mehmed Paše Sokolovića je pod zaštitom UNESCO-a.

I kao što je rekao Ivo Andrić: “Život je neshvatljivo čudo, jer se neprestano troši i osipa, a ipak traje i stoji čvrsto kao na Drini ćuprija.”

Recent Posts
  • Zlatiborsko kulturno nasleđe – pevanje ”iz vika”
  • 5 razloga zbog kojih moraš posetiti Zlatibor
  • Snowboard – Kako da naučim da vozim?
  • Planiraš odmor na Zlatiboru? Pogledaj šta ne smeš propustiti
  • Tornik, za porodično zimovanje koje ostaje u sećanju
Recent Comments
    Archives
    • April 2018
    • March 2018
    • February 2018
    • January 2018
    • December 2017
    • November 2017
    • October 2017
    • September 2017
    • August 2017
    • July 2017
    • June 2017
    Categories
    • Uncategorized
    • Zlatibor
    Meta
    • Log in
    • Entries RSS
    • Comments RSS
    • WordPress.org
    Search
    Categories
    • Uncategorized
    • Zlatibor
    Popular Posts
    • Zlatiborsko kulturno nasleđe – pevanje ”iz vika”

      13 Apr 2018
    • 5 razloga zbog kojih moraš posetiti Zlatibor

      03 Apr 2018
    • Snowboard – Kako da naučim da vozim?

      24 Mar 2018
    Tags Clouds
    Atelje Trnava Banja Vapa Beli Rzav bigrene kade Dobroselica Drina Drvengrad Etno selo Gostilje Gostiljski vodopad Ivo Andrić Jablanica Jezero Kadinjača Kajmak Komplet lepinja Ljubiš Mokra Gora odmor Pećina planina Reka Rožanstvo Rzav Selo Sirogojno Specijaliteti Spomenik Stopića pećina Tara Tradicija turistička atrakcija turistički centar Uvac Uvačko jezero Užice Višeboj Vodice Zaovine Zlatibor Zlatiborska pršuta zlatni bor Čajetina Čigota Šarganska osmica

    Kontakt:

    • Jovanke Jeftanovic 5, Zlatibor
    • (+381) 31 845 000 | (+381) 63 66 67 68
    • office@vilaborova.com
    Copyright © 2012-2017 Vila Borova | Created by: ZlatiborWEB