Awesome Image

Welcome to Resort

Edolor sit amet, consectetur, adipis civelit sed quia non qui dolorem ipsum quia dolor sit amet, consectetur, adipis civelit.

From Our Gallery
  • Lux apartman dnevni boravak 5
  • Lux apartman dnevni boravak
  • Lux apartman spavaca soba 2
  • Lux apartman dnevni boravak
  • Lux apartman spavaca soba
  • Lux apartman dnevni boravak 2
Vila Borova
  • Vila Borova – izdavanje
    • Family apartmani
    • DeLuxe apartmani
  • Prodaja apartmana
  • Fotografije
    • Galerija
    • Virtuelne panorame
  • blog
  • O nama
  • Kontakt
  • (+381) 63 66 67 68
  • Jovanke Jeftanovic 5, Zlatibor
  • office@vilaborova.com
Vila Borova
  • Vila Borova – izdavanje
    • Family apartmani
    • DeLuxe apartmani
  • Prodaja apartmana
  • Fotografije
    • Galerija
    • Virtuelne panorame
  • blog
  • O nama
  • Kontakt
  1. Vila > Blog > Ljubiš
Selo Ljubiš

27 Nov

By: Ljubiša

U Ršumovom rodnom Ljubišu..

O tome kako je nastao naziv sela Ljubiš, govori jedna legenda o zabranjenoj ljubavi. Prema legendi, dvoje mladih koji su se mnogo voleli, Milan iz Ljubiša i Jelena sa ljubiške Previje, želeli su da se venčaju i uživaju u svojoj ljubavi. Međutim, kako se zlo nikada ne dosađujte, sudbina je učinila da njihova ljubav postane zabranjena.

Jelena je bila iz siromašne porodice i nije imala miraz, dok je Milanov otac bio veoma poznat kovač i najimućniji čovek u selu. On, kao najmoćniji čovek u tom trenutku nije dozvolio njihov brak. Od prevelike tuge, Milan se propio i napustio kovački zanat i zauvek otišao iz sela. Jelena je slomljena zbog zabranjene ljubavi odlučila da se nikada neće udavati, i tako je ostatak života provela sama daleko od svih čuvajući stado ovaca na obližnjim brdima. Zato, kao uspomena na zabranjenu ljubav dvoje mladih, selo je nazvano Ljubiš.

Selo Ljubiš se prostire na 840 metara nadmorske visine, i čini jedno od najlepših mesta koje možete obići na Zlatiboru. Od samog centra Zlatibora udaljen je 25 kilometara i takođe je jedan od većih zlatiborskih sela. Selo je bogato raznim vrstama lekovitog bilja, pečuraka, šumskog voća. Reka koja protiče kroz selo naziva se Ljubišnica i na njoj su izgrađeni ribnjaci.

Znamo da je Mačkat poznat po pršuti, upravo je tako selo Ljubiš čuveno po pastrmki. Ljubiška pastrmka je vrsta kalifornijske pastrmke, koja je proslavila ovo selo. Sam značaj pastrmke za ovo selo se najbolje vidi po tome da se u selu svakog leta održava manifestacija “Dani ljubiške pastrmke”, koja privlači veliki broj posetilaca. Tradicionalni način pripreme i poseban ukus ove pastrmke, predstavlja vrhunski kulinarski doživljaj.

Pored velikih vojskovođa, ratnika i akademika, Ljubiš je takođe rodno mesto našeg poznatog pesnika Ljubivoja Ršumovića, koji ga je opisivao u svojim stihovima. Ršumović je rođen u Ljubišu 3. jula 1939. godine. Tu se školovao, zatim u Čajetini, Užicu i Beogradu. Još kao osnovac je počeo sa pisanjem u Ljubišu. Tako da ovo selo ima bogatu istoriju i zaista ima čime da se pohvali.

Zbog ogromne površine koja je prekrivena borovom šumom, ovo selo je poznato i kao carstvo crnog bora. Koliko su Ljubišani ponosni na svoje crne borove, najbolje se može videti iz stihova popularnog Ršuma:

„Za sve svetsko zlato,

(Ko bre zlato šiša!)

ne bih dao borove

iz rodnog Ljubiša“

Miladin Pećinar, Zlatibor

03 Nov

By: Ljubiša

Razvoj moderne hidrotehnike – Miladin Pećinar

Miladin Pećinar je rođen 17. marta 1893. godine u zlatiborskom selu Ljubišu, u seoskoj porodici. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Kada je 1900. godine otvorena osnovna škola u selu Ljubišu, Pećinar je bio u prvoj generaciji i bio je među boljim đacima. U jesen 1904. godine upisao se u gimnaziju u Užicu, gde se školovao sa još dve sestre. Pred kraj gimnazijskog školovanja, posle pogibije oca, pretežno se sam izdržavao spremajući druge đake, i pored toga je još pomagao svojim sestrama. Maturirao je juna 1912. godine, i sa još dvojicom svojih drugova je bio oslobođen usmenih ispita.

Nakon završetka gimnazije upisao se na Građevinski odsek Tehničkog fakluteta. Njegovo školovanje su prekinuli ratovi. Prvi svetski rat u kojem je učestvovao kao jedan od 1300 kaplara Skopske đačke čete. Na Solunskom frontu 1917. godine je bio teško ranjen gde je posle rata unapređen u čin rezervnog pešadijskog majora i kao takav je preuzet u JNA posle Drugog svetskog rata.

Svoje studije je nastavio nakon završetka rata, prvo na Primenjenoj školi za građevinske inženjere u Rimu, a zatim na Građevinskom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu. Studije je završio krajem decembra 1921. godine i time je stekao zvanje građevinskog inženjera.

Po diplomiranju, prvih nekoliko godina radio je u Ministarstvu građevina u Generalnoj direkciji voda. Po želji Ministarstva prelazi u Društvo za građenje železnica i pristaništa, koje je trebalo da izgradi prugu Beograd-Bar. Tu ostaje samo dve godine, jer je shvatio da je u tadašnjim uslovima nerazvijene i ratom opustošene zemlje to bilo neizvodljivo. Tada polaže stručni ispit i, kao ovlašćeni inženjer, 1925. godine osniva svoj biro za projektovanje građevina na vodi. Biro je vodio skoro 20 godina, sve do 31. decembra 1944. godine.

U to vreme dok je vodio biro, nekoliko godina je bio potpredsednik Udruženja jugoslovenskih inženjera i arhitekti. Izabran je za redovnog profesora 1951. godine na Katedri za hidrotehniku na istom fakultetu, i tu je radio sve do penzionisanja 1963. godine.

Takođe, izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti 1963. godine. Pećinar je umro 5. juna 1973. godine u Beogradu, a po svojoj želji je sahranjen u rodnom selu Ljubišu na Zlatiboru. Njegovi naučni i stručni radovi pokrivaju skoro sve grane i naučne discipline hidrotehnike. U svakoj od tih disciplina dao je vrlo vredna i značajna ostvarenja, u kojima je, pored najvišeg inženjerskog kvaliteta, ispoljio inventivnost, studiozan karakter i duh naučnog stvaralaštva. Kao profesor na Građevinskom fakultetu u Beogradu, svoje znanje i bogato iskustvo je nesebično prenosio svojim studentima.

Akademik Miladin M. Pećinar bio je više nego uman inženjer. Njegov uspeh u stvaranju hidrotehničkih objekata kao delo inženjera, a posebno stručnih kadrova kao delo nastavnika, i kao savetnika u ustanovama, doneli su našoj zemlji značajne rezultate. Svakako je u Srbiji, a delom u celoj bivšoj Jugoslaviji, najzasluženija ličnost za razvoj moderne hidrotehnike kod nas.

Recent Posts
  • Kako šetnja koristi našem zdravlju?
  • Zlatibor kao osmomartovski poklon
  • Zdravlje i rekreacija na Zlatiboru
  • Zašto je Zlatibor nezaobilazna stanica?
  • Kratak odmor od posla na Zlatiboru
Recent Comments
    Archives
    • March 2020
    • February 2020
    • December 2019
    • November 2019
    • July 2019
    • May 2019
    • April 2019
    • March 2019
    • January 2019
    • December 2018
    • October 2018
    • September 2018
    • August 2018
    • July 2018
    • June 2018
    • May 2018
    • April 2018
    • March 2018
    • February 2018
    • January 2018
    • December 2017
    • November 2017
    • October 2017
    • September 2017
    • August 2017
    • July 2017
    • June 2017
    Categories
    • Uncategorized
    • Zlatibor
    Meta
    • Log in
    • Entries feed
    • Comments feed
    • WordPress.org
    Search
    Categories
    • Uncategorized
    • Zlatibor
    Popular Posts
    • Kako šetnja koristi našem zdravlju?

      30 Mar 2020
    • 8. mart 2020 Zlatibor

      Zlatibor kao osmomartovski poklon

      05 Mar 2020
    • Zdravlje i rekreacija na Zlatiboru

      25 Feb 2020
    Tags Clouds
    Banja Vapa Beli Rzav Dobroselica Drina Gostilje Ivo Andrić Jablanica Jezero Kadinjača Kajmak Komplet lepinja letovanje letovanje na planini Ljubiš Mokra Gora odmor planina Priroda produženi vikend Reka Rožanstvo Rzav Selo Sirogojno Spomenik Stopića pećina Tara Tornik Tradicija turistička atrakcija turistički centar Umetnost Uvac Užice Uživanje Vila Borova Višeboj Vodice Zaovine Zdravlje Zlatibor zlatni bor Čajetina Čigota Šljivovica
    Vila borova Zlatibor logo veliki

    Apartmani Vile Borova

    • Family apartmani
    • DeLuxe apartmani

    Kontakt:

    • Jovanke Jeftanovic 5, Zlatibor
    • (+381) 63 66 67 68
    • office@vilaborova.com
    Copyright © 2012-2017 Vila Borova | Created by: ZlatiborWEB